Danas je počela prodaja prvorazrednih selekcioniranih matica, proizvedenih u Lonjskom polju.

Selekcionirane matice jednog od naših ponajboljih proizvođača matica u prodaji su u trgovini „KOŠNICA" Korčulanska 3 f u Zagrebu.

Poželjno je prije dolaska nazvati i najaviti se nekoliko dana ranije, iako se jedna do dvije matice uvijek mogu naći. Isporuka će biti kao i prošlih godina dva puta tjedno, osim za veće količine kada se može točno precizirat datum.

Kontakt telefoni: 01/618-17-14 u radnom vremenu od 8,30 - 16,00 sati i mob.: 091-202-5699

Cijena matice je 75,00 kn/kom, a svaka matica ima markicu sa kodom od HSSC.

Mag. Boštjan  ŠTEFANČIČ,
čebelar ČD Ormož,
Cvetlična ul. 1, 2270 Ormož.

Dok čitam „Važne" zaključke naše struke u svezi lanjskog pomora pčela u Prekomurju i ovogodišnjeg velikog zimskog pada broja pčela u zajednicama (preko 50%), vrlo sam zabrinut zbog kratkovidnosti odgovornih u Sloveniji i uspješnosti fitofarmaceutskog koncerna Bayer pri prikrivanju opasnosti od neonikotinoida. Vjerojatno je novac taj koji oduzima razum i odgovornost prema okolišu i ljudima. Ove godine bi dakle moglo biti kriv neučinkovit ekološki lijek, kojeg sufinancira država Slovenija. Međutim kada bi netko detaljno obradio podatke na terenu ne bi pronašao tako jednoznačne uzroke. Daleko izraženiji učinak velike propasti pčela je rezultat promijenjenog okoliša i zadnjih godina oslabljenih i neotpornih pčela.

Slashdot objavljuje da su na Harvard School of Public Health uspjeli reproducirati sindrom kolapsa pčelinje zajednice u kontroliranim uvjetima. Ta izuzetno aktualna bolest, također prisutna  i u našim krajevima, prvi put se pojavila 2006. godine. Radi potpuno neuobičajenih simptoma, gdje se zahvaćene pčele s izleta nisu vračale u svoju košnicu i gdje očitog krivca za to nije bilo, istraživanje te bolesti je bilo vrlo otežano.
Istraživači s Harvarda su provjerili hipotezu, da sindrom kolapsa pčelinje zajednice uzrokuju pesticidi iz skupine neonikotinoida, koji do pčela dolaze na dva načina, bilo preko prikupljenog cvjetnoga praha bilo preko prihrane (!),

Sjećate li se Darka Tipurića i njegovih ekonomskih projekata ili afere sa prodajom ispita na Prometnom fakultetu u Zagrebu?

Možda se sjećate, a možda i ne. Poanta ovih primjera je u tome da pojedini naši znanstvenici imaju cijenu svog ugleda kojeg krčme svakome tko je za njega spreman platiti.

I kakve to veze ima s Hrvatskim pčelarstvom?

Ima i te kao.

tportal.hr  prošli tjedan je objavio tekst pod naslovom „Bumbari i pčele na udaru opasnog insekticida" vođeni brojnim radovima nedavno objavljenim u svjetskoj znanstvenoj literaturi koji listom govore o pogubnom utjecaju neonikotinoida na oprašivače.

Brojni svjetski najugledniji znanstveni časopisi ovih dana intenzivno pišu o katastrofalnim učincima neonikotinoida na pčele, bumbare i ostale oprašivače (najnoviji tekst pogledajte u Discover magazinu). Svi ti tekstovi vode k razrješenju CCD-a, odnosno kolapsa pčelinjih zajednica. Naime masovni pomori pčela pojavili su se paralelno s pojavom neonikotinoida na tržištu u svijetu pa i u Hrvatskoj, pa znanstvenici sve učestalije za CCD okrivljuju upotrebu neonikotinoida u biljnoj proizvodnji.

U nama susjednoj zemlji Sloveniji tom problemu su prišli vrlo ozbiljno. Ustrojili su monitoring utjecaja neonikotinoida na pčele i utvrdili da su upravo ti insekticidi isključivi krivci za prošlogodišnji pomor pčela u Pomurju i zabranili njihovu upotrebu.

Istovremeno s registriranim pomorom 2.600 zajednica u okolici Zagreba nadležna tijela u Hrvatskoj se loptaju nadležnošću i NE ČINE APSOLUTNO NIŠTA. Ministarstvo poljoprivrede prebacuje nadležnost na Ministarstvo okoliša i prirode jer smo izrazili sumnju da se radi o trovanjima pčela, a Ministarstvo Okoliša i prirode nadležnost za trovanje pčela prebacuje na Ministarstvo poljoprivrede jer oni izdaju dozvole za promet tih otrova.

Približavanjem termina sjetve kukuruza stiže nam sve više izuzetno uznemirujućih vijesti o drastičnoj eroziji okoliša uzrokovanoj upotrebom neonikotinoida u zaštiti bilja.

Danas The Economist demistificira kolaps pčelinjih zajednica (CCD) i adresira katastrofalne gubitke pčela u cijelom svijetu upravo na neonikotinoide uvedene u upotrebu 1990 godine. Opširnije pogledajte ovdje.

Danas je i ugledni znanstveni web magazin Sciencexpress objavio zabrinjavajući tekst o istraživanju vrlo niskih koncentracija neonikotinoida koji uništavaju pčele (pogledati ovdje). Isti magazin je jučer objavio i tekst o uništavanju istim pesticidima populacije bumbara u svijetu (vidjeti ovdje), a u istom broju su objavljeni i rezultati istraživanja thiamethoxama (sistemskog neonikotinoida) na visoku smrtnost pčela medarica. Tim eksperimentima je utvrđena zajednička karakteristika pogubnog djelovanja neonikotinoida na pčele u cijelom svijetu (pogledati ovdje).

No za nas je u ovom trenutku najznačajnije stručno savjetovanje „Upliv fitofarmaceutskih sredstava na pčele" koje je jučer u Murskoj Soboti organizirala Čebelarska zveza Slovenije.

Na temelju članka 30. Zakona o sredstvima za zaštitu bilja („Narodne novine" br. 70/05), ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja  objavio je 16. veljače, 2011. godine POPIS AKTIVNIH TVARI DOPUŠTENIH ZA UPORABU U SREDSTVIMA ZA ZAŠTITU BILJA U REPUBLICI HRVATSKOJ koji je usklađen sa službenim popisom aktivnih tvari dopuštenih u Europskoj uniji, a izvadak koji se odnosi na te otrove možete vidjeti ovdje.

Jedan od uvjeta za Registraciju (dozvolu) upotrebe navedenih neonikotinoida je:

„- da je započet program sustavnog praćenja ostataka u okolišu (monitoring) kako bi se provjerila stvarna izloženost pčela medarica klotianidinu (123), tiametoksamu (142) i imidaklopridu (222) u područjima koje pčele intenzivno koriste za ispašu ili koje koriste pčelari, prema potrebi."

Piše: Vlado Auguštin, savjetnik JSSČ za tehnologiju pčelarenja

Suvremena poljoprivredna proizvodnja zahtjeva upotrebu brojnih zaštitnih sredstava. U tom smislu najčešće prvo pomislimo na poljoprivredne pesticide odnosno fitofarmaceutska sredstva (u nastavku FFS). No, pesticide upotrebljavamo također i u drvoprerađivačkoj industriji, brodogradnji, domaćinstvu, turizmu, čak i u sportu (napr. na igralištima za golf). Po tome kako su nastali dijelimo ih na prirodne i sintetičke. Prirodni su izolirani iz biljaka, a sintetički se dobivaju sintezom i upravo ti neodgovarajućom upotrebom ugrožavaju kako čovjeka tako i okoliš.

Za pesticide je značajno da imaju, pored svoje osnovne funkcije, i brojne neželjene nuspojave. Vrlo često uništavaju i brojne organizme koji su s gledišta poljoprivrede korisni i koji pridonose stabilnosti ekosistema (prirodne neprijatelje, npr. ptice koje se prehranjuju sa štetnim kukcima, bubamare, uholaže..., oprašivače, npr. pčele i bumbare). Takvim svojim neželjenim učinkom uzrokuju velike promjene u ekosistemu, a posljedica uništavanja pčela i bumbara je također smanjeni prinos onih kultura koje su ovisne o oprašivanju kukaca. Radi takvog širokog djelovanja teško je ocijeniti sve štetne posljedice njihove upotrebe.

Protekli vikend malo smo se družili sa slovenskim kolegama i razmjenjivali naša iskustva o pogubnom utjecaju neonikotinoida na pčele i agresivnom odbijanju bilo kakve odgovornosti proizvođača tih fitofarmaceutskih sredstava za velike pomore pčela u Sloveniji i Hrvatskoj.

Na tekst u nastavku dobio sam komentar kolega iz Slovenije:

„Damire, sve o tome što pišeš mi smo već prošli prije par godina.
Imate dvije varijante ili bježite u šumu, ili mobilizirajte Kranjeca da počne raditi ono za što je i izabran - to je da napravi kampanju protiv neonikotinoida."

Što se kukuruza i pčela tiče i tvrdnje nekih istaknutih hrvatskih stručnjaka za biljnu proizvodnju da pčela nema razloga da ide na kukuruz slovenski kolege ustupili su nam fantastičnu fotografiju da ju proslijedimo dalje onima koji nemaju veze o pčelama !!!!

A nakon što smo objavili ovaj članak javio nam se i kolega Davorin Krakar poslavši svoju fotografiju uz komentar: "Ma da ne bi, evo ti moja fotka. Ne trebaš posuđivati. Samo trimiraj po volji i daj u javnost..."

Kako se očito radi o sasvim normalnom ponašanju pčele kojeg još do sada neki naši istaknuti predstavnici znanstvene javnosti nisu uočili pozivam sve pčelare koji prate našu stranicu, iz koje god zemlje bili, da nam pošalju svoje fotografije pčele na kukuruzu i ako dobijemo desetak fotografija otisnut ćemo ih i dostaviti na adrese na kojima se prave toliko nevješti i neinformirani.

Od 16. do 18. ožujka na Celjskom sajmu održavaju se 35. dani pčelarstva - ApiSlovenija.

U petak će se održat 1. simpozij o kranjskoj pčeli. U subotu je organiziran seminar iz područja zdravstvene zaštite pčela i sigurnih pčelinjih proizvoda te 2. međunarodna konferencija pčelarskih organizacija. U nedjelju će se održati stručni seminar o primjerima dobre pčelarske prakse. Detaljan program ApiSlovenije možete vidjeti ovdje:

Na poziv organizatora Čebelarske zveze Slovenije UP „Pčelinjak" će u subotu od 9:00 do 14:00 sati demonstrirati tri inovacije svog člana Vlatka Milanovića, predsjednika  Komisije za tehnička unapređenja u pčelarstvu UPP i direktora tvrtke Fustis d.o.o.