| Njegoševa 10/1, 10000 Zagreb |

Sadnja medonosnog bilja

Naš kolega i prijatelj, dip.ing.šum. Davorin Krakar iz Požege ustupio nam je jedan vrlo zanimljiv članak koji u cijelosti objavljujemo. Svakako valja napomenuti da je i autor svih fotografija naš cijenjeni kolega Davorin.

Krakar Davorin dipl.ing sum. u mirovini 
 
SADNJA 
 
Svibanj po svibu, lipanj po lipi 
 
Malo je zemalja u Europi koje se mogu pohvaliti tolikom biološkom raznolikošću autohtone 
flore kao sto je mi u Hrvatskoj imamo. Vjerujem da ste i svoj pčelinjak smjestili upravo tame gdje 
pčele mogu i koristiti blagodati okoliša tijekom vegetacijske sezone. Saznali ste vež da je jednoj 
zajednici za održanje kroz godinu potrebno oko 24 kg peludi i oko 120 kg nektara. Nema li ove 
paše pčelar će kriviti klimatske promjene, mrazeve iii suše, varou i sl. Jasno da on nije kriv što 
je smjestio pčelinjak izvan dosega pčelinjeg leta. Oni poduzetniji ce se opremiti za selidbu 
tijekom godine i tulumariti noćirna sa svojim blagom. 
 
Ako ste već imali sreće da zimovnik iii stacionar postavite tako da je zajednicama osigurana već 
postojeća različita paša u prednosti ste. A ako tek namjeravate osnovati pčeliniak konzultirajte 
se sa pašnirn povjerenikom iii iskusnim upućenirn pčelarorn. Jasno je da je prioritet bar biti u 
blizini nekih glavnih paša, kao bagremovih sastojina, rnješovitih šuma s dovoljne primjese divlje 
trešnje, lipe iii kestena. Vinograde i voćnjake uz pčelinjak izbjegavajte na kilometre osim ako su 
vaši pa zaštitu radite u sumrak iii noću za mirnog vremena na svoj rizik. 
 
Bjelogorične šume su u proljeće pune tzv. proljetnog aspekta vegetacije i niz je proljetnica koje 
koriste proljetno sunce dok ga nije počeo koristiti list stabala, uz livade i pašnjake tada će biti 
sasvim dovoljne svježe peludi na visibabama, kukurjeku, mrtvoj koprivi, safranu, podbjelu, 
rnaslačku, jetrenki, zlatnici, plućnjaku, puzavoj ivici, Ijubicama i sl., imeli ili moćnoj Iijesci. Još
prije cvatnje voća procvasti će drijenak, posebno dobro medonosan grm, ali i vrba iva. Pamtim 
je kao pašu koja je dinamična i donosi povišenu živost na letima košnica i bolje da ne otvarate 
košnice jer je pčela tada 'ljuta'. To je početak ožujka i tada se već pokazuju zajednice koje su 
loše zimovale ili imaju staru maticu.
Nastavak paše slijedi na cijelom nizu biljaka koje će 
zajednicama osigurati iskoristiti svojstvo brzog proljetnog razvoja, jasno ako ih ne 'sredi' mraz. 
 
 
Cilj ovog osvrta je upoznati pčelare kako pomoći svojim pčelcima da popune okoliš pčelinjaka 
biljnim vrstama koje će osigurati kontinuitet prinosa svježe peludi i nektara sadnjom i 
oplemenjivanjem okoliša. Prednost ćemo dati izvornim domaćim sortama drveća i grmlja. 
Samo poneke vrste su iz nekih dalekih svjetova, moderne u hortikulturi ili su invazivne. Pjesnik 
D. Cesarić je to naznačio pjesmom: "Gdje god nađeš zgodno mjesto tu voćku posadi, jer voće 
 je blagorodno pa će da nagradi ". Kada za koju godinu porastu vase sadnice uzivat ćete 
 zajedno s vašim pčelama. Gotovo sam siguran da će se mjesta naći, ali i dati vam ideju da za 
moguću živu ogradu posadite npr. već spomenuti drijen. Možete ga uzgajati i kao polustablo , ali 
kao grm je praktičan zbog branja plodova. Kalina je uobičajena živica, ali je nemojte šišati 
svake godine da se dobro razviju i cvjetovi na vrhovima. Jedna je od rijetkih vrsta koje podnose 
posolicu iii zimsko soljene cesta. Glog ili trnjina je također izvrsna paša i formirajte je u redu da 
može zatvoriti prolaz stoci. Gloga se u rasadnicima nađe i oplemenjenog pa cvate s 
narančastim ili crvenim cvjetovima. Jednu izvrsnu i u većini drzave zaboravljenu prirodnu vrstu 
posebno preporucuiem i zbog pčela i zbog vas jer u cvatnji daje predivan miris, a to je 
klokočlka, Podosta je u prirodi prorijeđena jer se intenzivno sjekla za proizvodnju košara. Uz 
rijeku Unu je česta. A imate Ii vlažnog zemljišta iskoristite ga za sadnju vrba. Pčela njen pelud i 
nektar stavlja u prioritet u sto ćete se uvjeriti kada u blizini procvate uljena repica. Uvijek će 
preferirati vrbin cvijet. Za iskoristiti je i svib. Jest da cvate za cvatnje bagrema ali ga pčela rado 
posječuje zbog peludne paše koje u bagremovoj paši baš i nema. Isto je i sa šipkorn (divlja 
ruža) koji dugo cvate, a neće narasti vise od 2 m. 
 
Divlja trešn]a, a možete posaditi i pitomu, je vrsta kategorije šumskih voćkarica. Pčelarna je 
moćna razvojna paša, a godina je da je morate i vrcati da ne oboji bagremov med. Pragmatičari 
bi rekli 'kontaminira' sortni bagremov med. Nikada se nisam slagao s tom terminologijom! 
 
Nakon cvatnje bagrema nastaje u prirodi zatišje u pčelinjim pašama , sve do kestenove paše. 
 
Pčela se do tada snalazi na maslačku i cijelom nizu biljaka prizemne flore gdje izdvajam veliku 
 vrbicu, cigansko perje i bijelu djetelinu. Pčelari u Primorju i Dalmaciji tada sele na brdske i 
gorske livade koje su u punoj cvatnji. Pčelari 'žabari' često sele na agresivnu amorfu 
(ćivitniaču) koja je invazivna vrsta uz naše vodotoke gdje poplavnim iii zaobalnim vodama 
osvaja šumske terene, ali i travnjake. Šumarima zadaje posebno zahtjevnu brigu kod obnove 
šuma. Nemojte je još i sami širiti na terene gdje ne pripada. 
 
Nije za zanemariti niti prizemno rašće koje je višegodišnje i s kojim možete oplemeniti okoliš 
pčelinjaka. Izdvajamo majčinu dušicu, višebojnu mlječiku i gospinu travu. Obradovati će i 
vas i pčele kada u nekom nasipu iii nekorištenoj lijehi obilno procvatu poslije toplog Ijetnog 
pljuska. Za vlazna staništa vrlo je korisna pčelama velika vrbica. 
 
Facelija, heljda i rauola. 
 
U lipnju već prije lipe početak je cvatnje pitomog kestena. Sigurno već znate da je ova stara 
šumska vrsta ugrožena rakom kestenove kore i da pomalo nestaje iii se smanjuje njegova 
površina. Pored toga je izgubila i na uporabnoj vrijednosti drva koje je ponajviše služilo za 
ekstrakciju trijeslovina ili kao seljačka građa za gospodarske prostorije i podove. Danas se 
koristi za vinogradarske stupove i kolje samo kod vinogradara koji zadržavaju kapriciozno 
klasičan izgled vinograda. Ne pokušavajte ispeći prase na ražnju uz vatru od kestenova drveta. 
Načekati ćete se. Znanost je na sreću stvorila rezistentne klonove kestena uglavnom 
korištenjern mikorizne zaštite korijena i takove se sadnice mogu nabaviti na hrvatskom tržištu. 
Mada su izuzetno skupe preporučiti ću vam uz pčelinjak posaditi bar nekoliko kestena kao 
solitarna stabla. Relativno brzo rastu i već u trećoi-četvrtoj godini pocinju cvasti i roditi. I za 
površine uz Jadran se mogu naci sadnice maruna otpornih na rak kore. Ukrasite svoju okučnicu 
ili pčelinjak jer ima i predivnu dekorativnu svrhu. 
 
Ovdje treba spomenuti divlji kesten, nekada vrlo popularna vrsta u parkovima gradova i 
drvoredima. Ne sadite ga, njegov cvijet pcela rado posječuje, ali je u sastavu peludi nepoželjnih
otrovnih tvari za pčelu. 
 
Vrlo malo zahtjevna vrsta drveća je lipa. Sada ćete saznati da je zovu i 'slavensko drvo' ! A 
zašto? Odgovor je 'zato što pravi debeli hlad' . To je prirodna domaća vrsta šumskog drveća koja 
se javlja u mješovitim šumama prigorja i brda, a u parkovima je česta, Nekada je redovito 
sađena uz vinograde jer se iz njene kore odvajao liko za vezanje vinove loze. Čudom, po 
okučnicama se rijetko sadi. Kada naraste solitarno habitus joj je u obliku okrenutog srca, dok ne 
ostari. Pčela je obožava, a posebno kada nakon cvatnje jos da mednu rosu. Rapsodija okusa i 
mirisa u medu! Postoje tri vrste lipa kod nas, velelisna. malolisna i srebrna. Nećete pogriješiti 
koju god izaberete. Šumarski gledano, lipe su prateća vrsta u šumarna kitnjaka i bukve, ali je 
kraćeg životnog vijeka pa se nakon 70-80 god. starosti uklanja iz sastojina jer tada već dobiva 
nepravu srž kao znak propadanja debla. Pčelari je najradije koriste za izradbu okvira jer se 
promjenom temperature iii vlage u košnici najbolje drži i ne uvija se, a i dobro se obrađuje. 
Nastavci od lipe se ne preporučuju jer su teški i manje trajni. 
 
Posebno mjesto u prirodnoj flori mezofilnih šuma i šikara pripada krkavini, češće je zovu i 
pasja lijeska. I ova se vrsta može uzgajati kao polustablo iii kao visoki grm. Gotovo ne traži 
održavanje, a cvate cijelog Ijeta. Dobro medi i ima podosta peludi. Pčela je posječuje cijeli dan. 
Zgodno ju je posaditi na pčelinjaku da pravi polusjenu i košnicarna i pčelaru. U planinskim 
šumama Velebita česta je vrsta primorska ili kamenjarska krkavina. 
 
Sve se rjeđe susrećemo s pomalo zaboravljenom šumskorn voćkaricorn oskorušom, I u 
primorskim krajevima ima svoju vrstu koju nazivamo mušmulica. Svojom sadnjom spriječiti 
ćete nestajanje ove vrste. I jos je podulji popis zaštićenih biljnih vrsta koje se sadnjom mogu 
očuvati, ali to ostavimo stručnjacima i mi ih presadnjom ne smijemo širiti, 
 
U svijetu alohtonih biljnih vrsta krovno mjesto zauzima euodija ili pčelinje drvo. Pčelari su je 
već prilično rasadili. Imate Ii lokaciju koja nije rnrazište, a s dovoljno dubokim tlom posadite je jer 
voli sunce i provjetren krajobraz. Rjeđe ce stradati od mraza i studeni, istina sarno dio grana 
 koje nisu dovoljno odrvenile. Brzo raste pa će kasnije kao odraslo stablo izmaći studeni i mrazu. 
Treba se uvjeriti koliko je pčele posjećuju. Još dok je cvat u pupovima pčele će danima strpljivo 
čekati na njima, a kada se otvore prvi cvjetovi na svakom će biti i preko 20 pčela. Slika podsjeća 
na grabež. 
 
Nešto manje česta vrsta koju su marljivi pčelari prenijeli ili stari vrtlari unijeli u parkove, onda dok 
još nije bilo javne nabave, je sofora. Zahvalna pčelama Ijeti i uglavnom dugo cvate. Cvietići 
znaju i otpasti, ali ih pčela nađe i na tlu. Na dubokim vlažnim tlima narasti će i do 30 m što na 
solitarnom razgranatom stablu osigurava respektabilnu pašu. 
 
Želite Ii nešto posebno, potražiti ćete sadnicu tulipanovca. Nađite mu dovoljno prostora na 
okučnici ili pčelinjaku da kada poraste možete uživati u njegovim cvjetovima sličnim tulipanu i 
lišću oblika lire. Ima hendikep da mu se cvatnja poklapa s cvatnjom bagrema pa pčela preferira 
bagrem. 
 
Jedna nova vrlo agresivna vrsta došla je zadnjih decenija i sama, a raznijeli su je jači proijetni 
vjetrovi, moguće i ptice. U prirodnim šumama već pravi problem u mladim sastojinama mladika 
(do 10.god.) i gustika ( do 20 g. starosti) otimajući brzim rastom prostor autohtonim vrstama. 
Jedini koji 'trljaju ruke i jezičce su pčelari i pčele. Eno su je već uvrstili u sortni med, da prostiš. 
Možda će postati i drvo budučnosti i paša budučnosti. Napokon, i bagrem nije naša autohtona 
vrsta. Govorim o pajasenu. Nemojte ga i sami raznositi. Sumnjam da se na njegovom drvetu 
isto tako da ispeci prase ili napraviti kaloričan pelet.
 
 
I da završim ovaj prilog s jednim biljnim rodom koji u prirodi ili u hortikulturi baš i nije čest. To je 
javor s nekoliko vrsta, od planinskog javora, negundovca po parkovima, klena i maklena u 
primorskim krajevima. Ovaj posljednji je pčelartrna interesantan jer zna vrlo dobro zamediti 
mednom rosom i to bez posredstva insekta. Nisam se u praksi susreo s javorom šečercern od 
kojeg indijanci vjekovima prave šečerni sirup. 
 
Sredina je zime i brzo ce proljeće i poslovi na pčelinjaku. Do tada dok odrađujete dosadni 
posao uređivanja okvira i nastavaka prokomentirajte s kolegama da Ii ponešto od nabrojanih 
vrsta unijeti sadnjom na svoj pčelinjak. Sigurno sam ponešto i preskočio. U svojim udrugama 
ocijenite da Ii napisati kakav program koji uključuje sve pčelare, možebitno i školsku djecu pa do 
proljetnih dana još stignete. 
 
Iz razumljivih razloga nisam spomenuo gdje doći do sadnica jer bi to bila reklama, ali zato 
proguglajte i obiđite šumarske rasadnike ili privatne rasadnike na svom području. 
 
Kao šumaru i pčelaru dozvoliti ću si i antagonizam prema recimo kulturi odabira sadnje na 
gradskim površinama, od engleskog Ijulja do anemičnih mačuhica iii forzicija. Žrtve smo 
svojevrsne invazije biljnim vrstama i okupacije tudim sadnicama. Svaka čast Mađarima i 
Talijanima koji to vrhunski rade. U svemu je još dobro da i to nismo bagatelno dobili s istoka kao 
npr. tzv. medne suplemente. 
 
Sadite domaće hrvatske vrste. 
Davorin Krakar
 

 

hup pcelinjak naslovna

drvo panel

vecernji

med 1

satne osnove slika 45515217

propolis 1

Please publish modules in offcanvas position.