Na našu zamolbu kolega Željko Domunkoš nam je opisao svoje iskustvo u pripremi EM sirupa za poticajnu prihranu pčela:
Prije same upotrebe EM probiotika pronađite na našoj stranici što su to efektivni mikro organizmi.
Pri samoj pripremi sirupa korišten je Ph i Ec metar (neka svatko progugla što je to i za što se upotrebljava) u nastavku vidjet ćemo za što je to važno.
Ovo su rezultati mjerenja u bagremovom medu.
Crveni aparat mjeri ec vrijednost (elektro konduktivitet ) koji pokazuje zajedničku vrijednost mineralnih elemenata prisutnih u medu.
Pošto je to čisti bagrem, vrijednost je mala odnosno 316 mikro/simensa. Kestenov med sadrži uglavnom iznad 500 qs (mikrosimensa)
Plavi aparat mijeri ph-a meda koji je uglavnom ispod 5, a u ovom slučaju bagrem ima 4.
Pošto znamo da je bagrem najbolji izbor za prehranu i prihranu tijekom zime to je u svakom slučaju primjer odnosno to su vrijednosti koje moramo uvažavati prilikom pripreme prihrane odnosno sirupa.
Moramo znati da je svaka neopravdana i loše spremljena prihrana umjetnim šećerima nužno zlo za svaku pčelinju zajednicu, i početni razlog večine suvremenih problema u pčelarstvu.
SVI PČELARI PRIHRANJUJU SVOJE PČELE I TO UGLAVNOM ŠEĆEROM.
No, pod pretpostavkom da moramo prihraniti pčele odnosno pojačati proljetni razvoj krenimo u pripremu EM pripravka, za jačanje odnosno potpomognimo pčelama u stvaranju zdrave mikroflore i probave odnosno imuniteta.
Potrebno za pripremu: štapni mikser, 1 tava , voda , šećer (bolji izbor je med), EM probiotik za pčele.
Voda neka bude izvorska nekontaminirana, (u ovom slučaju je deklorizirana voda iz slavine) ph-a vode 7.3.
Pola litre vode zagrijemo na 30 celzijusa. Dodajemo 1kg šećera ili opet napominjem med je bolja opcija, pošto velika većina pčelara koristi šećer u prihrani i ja ovdje nastavljam pripremu šećernog sirupa, a uglavnom koristim kristalizirani prošlo godišnji proljetni med.
Štapnim mikserom rastopimo šećer ,voda ne smije biti vruća odnosno zagrije se do 30 celzijusa.
Ukratko ec vrijednost probiotka je iznimno visoka, odnosno prosto rečeno probiotik je koncentrat. Od mikro elemenata uglavnom sadrži kalcij i magnezij.
Ph-a vrijednost je poprilično kisela odnosno iznosi 2.8. i upravo kiselost probiotika u daljnjem postupku nam je od iznimne važnosti.
Da bi smo smanjili ph-a sirupa ispod 5 i da pomognemo pčelama, odnosno da bi pčele najlakše invertirale sirup , pošto znamo da pčele pri preradi sirupa snižuju ph a koristeći svoje žlijezde, da rastvore složeni šećer saharozu u jednostavne glukozu i fruktozu, a time se prilično opterećuju, potrebno je ph-a sniziti, uz pomoč probiotika. U ovom primjeru ja sam dodao 2%, 2xpo10 ml probiotika u 1l otopine šećera, te se ph-a smanjio na 4.5.
Ovako izgleda gotov pripremljen sirup kad odstoji otprilike 2 sata čist je, i proziran, miris ugodan, okus prijatan (slika dolje).
Sve navedeno u ovoj pripremi su iskustva koja sam primijenio na vlastitim pčelama posljednjih nekoliko godina te moram priznati da zbog svoje zauzetosti nedovoljno vremena posvećujem pčelama, a nemam gubitaka zajednica, te unatoč slabih godina zadovoljan sam pčelama i prinosima. Smatram da je probiotik nositelj tih pozitivnih rezultata. Odnosno uz pomoć njega možemo premostiti određene negativne faktore koji se čine pčelama prilikom našeg pčelarenja što zbog krivih postupaka, odnosno tehnologije, što zbog klimatskih promjena, pesticida ili nečeg četvrtog.
Ono za što se zalažem odnosno što smatram da nam je svima činiti da bi smo bili uspješni je poticanje vitalnosti pčela, naravno korištenjem prirodnih preparata za jačanje pčela, odnosno induciranje otpornosti na različite patogene, zatim stvaranje primjerenih uvjeta u košnici i oko košnice (okoliš ), prestanak korištenja bilo kakvih preparata koji imaju štetno djelovanje, optimizacija prehrane i prihrane pčela, a upravo sama prihrana je prešla sve granice i izmakla kontroli.
Nacionalni program za pčelarstvo i općenito poljoprivreda su potpuno zaspali i ne slijede pozitivne trendove iz europe i svijeta, te unatoč zdravom razumu slijepo slijedimo i služimo takvim ciljevima umrtvljene poljoprivredne politike i vlastite pohlepe.