| Njegoševa 10/1, 10000 Zagreb |

Rojenje

Razmnožavanje pčelinje zajednice završava rojenjem. Pčelinja zajednica koja se roji nalazi se u posebnom fizio­loškom stanju, uzrokovanom faktorima unutar same zajed­nice i faktorima izvan nje. Rojenje se zbiva na vrhuncu raz­voja pojedine pčelinje zajednice kad u njoj nastaje suvišak energije.

To naročito stanje nastupa postepeno. U proljeću ma­tica nese sve veći broj jaja, a time se povećava sve više i broj mladih pčela. S vremenom sve veći broj mladih pčela postaje suvišan. Kako se intenzivno hrane peludom, to se u njima na­kuplja veća količina rezervnih hranljivih tvari. Takvo stanje uzrokuje bujanje jajnika mladih radilica, pa one dođu u tzv. rojidbeno stanje. Nastanku toga stanja pogoduju male košnice, dobra nesivost matice i jaka pe­ludna paša uz istodobnu slabiju nektarnu pašu.

Pčele se roje u toplo godišnje doba u vrijeme bujnog procvata prirode. U našim se krajevima to zbiva redovito u proljeću, ali uz povoljne vremenske i pašne prilike mogu se pčelinje zajednice rojiti i kasnije. Za prvi čin rojenja može se smatrati razvoj trutovskog legla koje susrećemo već krajem ožujka. Kad pčele dođu u pravo rojidbeno stanje, počinju na krajevima saća izvlačiti matič­njake kojih može u jednoj pčelinjoj zajednici biti oko 10 do 20. Matica ne zaleže odmah sve matičnjake, već to čini po­stepeno kroz desetak dana. Kraće vrijeme prije nego matica zanese matičnjake, ona nese povećani broj jaja, pa se leže i povećani broj mladih pčela. Pčelinja zajednica naglo ojača, pa se može podijeliti u dva dijela.

Oko podnevnih sati za lijepa vremena roj konačno napusti košnicu. Pčele počinju naglo navirati kroz leto i dižu se u divljem metežu u zrak. Tek kada je oko polovine roja izašlo, izađe i stara matica te mu se priključi. Tom prilikom napusti košnicu blizu polovina broja pčela razne dobi, kojih 15.000 do 25.000 (težine oko 2 do 3 kg). Roju se priključi i po koja stotina trutova. To je prvi roj (prvak, prve­nac).

Pčele u roju počinju se skupljati na prikladnom mjestu (naj­češće na grani drveta) u blizini pčelinjaka. Roj prvenac obično ne leti daleko jer ima staru maticu. Prve počinju sjedati pčele radilice, a tek kasnije njima se pridruži matica. Pčele se među­sobno zakvače nožicama, pa roj često visi na grani u obliku grozda. Roj na tom mjestu ne ostaje dugo, obično nekoliko sati. To je vrijeme koje pčelar mora iskoristiti da strese roj i da ga spremi u novu košnicu. Takav novi roj može se bez bojazni metnuti na stari pčelinjak, pa i kraj košnice koja se rojila. Pčele iz roja ulazit će samo u svoju košnicu . Ako se roj pravo­vremeno ne skine, digne se i odleti u svoj novi prirodni stan koji su posebne pčele tražiteljice pronašle u prirodi. Te pčele tražiteljice posebnim plesom na površini roja označuju pri­bližnu udaljenost i smjer prema novom stanu. Roj tada odleti obično dosta daleko. Ako pčele ne pronađu pravovremeno pri­kladnu šupljinu, roj u nuždi počinje graditi na otvorenom mjestu (npr. na grani drveta). Razumije se da takva pčelinja zajednica na otvorenom mjestu mora s vremenom propasti.

Ako je stara matica oštećena, i kad ona ne može poletjeti s rojem, roj se sam vrati u svoju košnicu.

U novome stanu pčele u roju veoma su aktivne. Radilice marljivo grade saće, matica počinje nesti jaja čim su prve stanice gotove, a radilice obilno hrane nove ličinke. Ta velika radinost posve je razumljiva jer su pčele za vrijeme rojidbe­nog stanja nakupile u svome tijelu velike količine rezervne hranjive tvari, pa stoga nije ni čudo da u novom stanu raspo­lažu velikim radnim mogućnostima. Nova pčelinja zajednica na početku brojčano polagano opada. Prve mlade pčele izlegu se najranije poslije 21. dana kako je roj smješten u novi stan. Ta mlada zajednica ojača tek nakon dužeg vremena, i istom onda može pristupiti sakupljanju rezervne hrane za zimu. Stoga se maleni i kasni rojevi obično ne mogu do jeseni dobro razviti i op­skrbiti hranom.

U staroj zajednici iz koje je izašao roj neprestano se legu nove pčele, jer je matica prije rojenja zanesla velik broj sta­nica. Konačno 6 do 7 dana pošto je izašao prvi roj dozori u matičnjaku prva mlada matica. Ukoliko broj tek izleženih mladih pčela nije tako velik, i ukoliko prilike tome pogoduju, pčelinje se zajednica neće ponovo rojiti. U takvom slučaju nova matica ubija ostale još neizležene matice i matične ku­kuljice u matičnjacima, a pčele otvaraju matičnjake i iznose ih napolje. Nova matica nakon parenja počinje nesti jaja, i zajednica nastavlja dalje redoviti život.

No u velikom broju slučajeva broj mladih pčela u košnici brzo raste, košnica se napuni, a zajednica osjeća potrebu za daljim rojenjem. U tom slučaju pčele ne razaraju matičnjake, već ih brane da prva matica ne ubije ostale. Oko 10 dana nakon prvog roja izađe iz košnice i drugi roj s mladom nesparenom maticom. Ovaj drugi roj (drugak, drugenac) nije miran kao prvi, ne izlazi baš u određeno doba dana, može iz­letjeti i po lošijem vremenu, a obično odleti daleko i smjesti se visoko. Ako je loše vrijeme sprečavalo izlazak roja, u koš­nici dozre i druge mlade matice, pa se i one pridružuju roju.

Konačno u takvom roju ostane samo jedna matica, a ostale budu ubijene.

Rojenje je veoma zavisno i o vremenskim i pašnim prili­kama. Nepovoljne vremenske prilike, kada dulje potraju, mogu prekinuti tok rojenja u bilo kojoj njegovoj fazi. Jaka zaposlenost pčela radilica (gradnja saća, ishrana legla, jaka nektama paša) može spriječiti rojenje.

Ili ukratko:

Rojenje je prirodno razmnožavanje pčelinje zajednice koje se dešava u proljeće, a potaknuto je manjkom prostora u košnici, obilnom peludnom pašom i dobrom nesivosti matice. Pčele se u pravilu roje za lijepa i suha vremena. Zajednica se rojenjem dijeli i kod prvog roja stara matica izlazi sa starim pčelama letačicama, a mlada ostaje u košnici s mladim pčelama. Prvi roj se, nakon divljeg meteža u zraku, u pravilu smješta nedaleko starog doma jer stara matica nema dovoljno kondicije za duga putovanja. Odmah nakon formiranja rojevnog klupka izvidnice počinju tražiti novi dom i kada ga pronađu roj se ponovno rasprši i u oblaku pohrli k tom novom domu. Pčele koje prate maticu na tom putovanju obilato su se nasisale medom, teške su i nisu sklone napadati i ubadati. U novoj sredini stare pčele intenzivno izgrađuju uvjete za početak novog života i nakon useljenja u novi stan, nakon početnog oblaka pčela, neko vrijeme ih se slabije zamjećuje, a do dolaska novih, mladih , pčela taj roj može i znatno oslabiti. No, dolaskom novih snaga životni ciklus u košnici kreće punom parom.

hup pcelinjak naslovna

drvo panel

vecernji

med 1

satne osnove slika 45515217

propolis 1

Please publish modules in offcanvas position.