Tijekom prezentacije "Izrada timol trakica u kućnoj izradi" 22.11.2018. godine Tomislav Lalić direktor Apipharme firme osnovane 1990. godine ustvrdio je da alkohol kao otapalo bolje otapa propolis u 70%tnoj otopini nego u 96%.tnoj. Znamo li da je razlika postotka udio vode, čudi me ovakva po mom mišljenju netočna tvrdnja pa sam istom obećao demantij. Za HUP Pčelinjak, čije se članstvo ne mora nužno slagati s u nastavku napisanim, tekst sastavio iz sažetaka već prije objavljenih i arhiviranih sadržaja: Antun Karlović, predsjednik udruge pčelara i građana Pčelarstvo On-Line
Napomena: Ovaj članak je obrađen iz sažetaka sadržaja objavljenih tekstova udruge pčelara i građana „Pčelarstvo On-Line” sastavljen je za slobodnu distribuciju bez izmjena sadržaja. U Varaždinu 23.11.2018. HUP Pčelinjak
Alkohol kao otapalo propolisa u cilju dobivanja alkoholne otopine - tinkture:
Ne postoji pčelar koji bar jednom u životu nije na ovaj ili onaj način pokušao dobiti tinkturu propolisa. Radimo li istu prema Zakonu i standardima kvalitete koje želimo dostići? Da bi dobili kvalitetan proizvod prije svega moramo znati kako se proizvodi. Iako internetom kruže različite recepture one sve nužno nisu netočne. Naravno ovisi kako su pisane. Postotak propolisa i pravilno otapalo ključ je kvalitetne tinkture propolisa. Alkohol bi trebao biti isključivo etilni (konzumni) i to onaj 96%-tni, a postotak propolisa ovisno o njegovoj čistoći. Što je propolis "čišći" dobiven ciljanim sakupljanjem bez voska i sličnog to nam ga manje treba.
Dogme nekih usko interesnih skupina su jedno, a znanstvene činjenice sasvim drugo. Pa ćemo ukratko opisati "kaj je to fakat kod propolisa i alkohola". Bilo bi svakako zanimljivo jednu konstruktivnu i ciljanu raspravu voditi samo o toj temi: Alkohol kao otapalo i propolis kao smola!
Što se tiče alkohola, potpuno netočno po mom mišljenju od strane direktora firme Apipharma-e koji tvrdi da alkoholno otapalo rjeđeno vodom ima veću moć otapanja propolisa od apsolutnog odnosno 96%-tnog alkohola. U cilju da me demantira u mojim uvjerenjima isti je iznio cijeli niz nelogičnih tvrdnji. Teško je kad netko pitanjima nevezano skaće iz teme u temu (propolis-timol, voda, alkohol, rezuidi) kao što je to radio g. Tomislav Lalić direktor gore spomenute firme pa sam obećao (ja Antun Karlović) pismeni demantij / pojašnjenje, koje eto stavljam ovdje, ono što ja znam za razliku od njega o alkoholima i o etilnom, denaturiranom i industrijskom alkoholu. Privitak članka iz sažetaka već prije pisanih stavljam u privitku kako bi se mogao pročitati. Imate li drugačija saznanja bio bih zahvalan da mogu čitati o njima.
Pojam "alkohol" se uobičajeno kod nas ali i u svijetu odnosi na širu klasu tvari u kemijskoj nomenklaturi, pa se najčešće za preciznije određivanje otopine koju koristimo za propolis koristi naziv etanol ili etilni alkohol. Svi ostali oblici ne smiju se koristiti za upotrebu (uzimanje na usta).
Alkohol je prema zapisima dobio naziv od arapskog „al-khul” rude koja se tradicionalno koristila u kozmetici. Korištenje alkohola kao etanola ili "alkohola vina" prvi put je zabilježena 1753., a kasnije 18. stoljeću pod tim se nazivom naziva bilo koja vrsta destiliranog špirita. Sustavna uporaba u kemiji datira do 1850. godine.
Gledajući njihovu strukturu alkoholi su vrlo slični vodi, etanol i voda imaju vrelište veće nego to odgovara njihovoj relativnoj molekularnoj masi. Slični su i po izgledu. Alkohol (nezagađen) ali i voda (nezagađena) su bezbojne tekućine.
Grožđani mošt sadrži 70 do 85% vode, 15 do 30% šećera (glukoza i fruktoza), 3 do 15 g/L organskih kiselina i drugih tvari važnih za kakvoću vina (ukupni fenoli, soli, aromati i dr.). Još su stari stanovnici Hrvatskog zagorja i prije današnjih farmaceuta znali da se alkohol lako miješa s vodom, pa su temeljem takvih saznanja tradicionalno radili vrlo velike količine vina sa relativno malim nasadima grožđa, a od preostale su grožđane mase destilirali otpad u rakiju. Kako je alkohol lako hlapljiva tekućina nije isključeno da poslovica da je tamo i "u zraku" bilo oko 2,5 promila alkohola.
Kako grožđani mošt ima velik postotak vode slabo će ili nikako otopiti propolis to svi znamo. Otopljen dio koliko ga god bude ovisi o čistoći propolisa uglavnom nije za upotrebu. Iako su naoko dakle slični voda i alkohol nisu isti pa tako mekanom vodom rijedimo alkohol da bi dobili na primjer 70%-tnu otopinu alkohola. Kako propolis nije topiv u vodi, odnosno vrlo malo ga se otapa vodom, nelogična je izjava da je bolje otapalo alkoholna otopina 70%-tne koncentracije od one 96%-tne koja se usput rečeno smatra kao najčišća kao takva od svih mogućih postotaka uključivši i onaj 99%.tni alkohol. Znači zaključimo: propolis u vodi nije topiv, no dodamo li mu lecitin možemo otopiti ali vrlo mali postotak uz vremensko ograničenje roka upotrebe takve otopine.
Zašto za tinkture koristiti etilni (konzumni) alkohol?
Propolis tinkturu najčešće unosimo oralnim putem (na usta), a etilni alkohol jedini je industrijski proizvod koji je proizveden bolji i čisti od onih proizvedenih u npr. pčelarstvu ili kućnim destilerijama i to je istina. Industrija nije još izmislila kako dobiti med, pčelinji vosak, propolis, matičnu mliječ, pčelinji otrov i sl, ali rade sve bolje i bolje falsifikate. Pritom prethodno kako bi pripremili teren svojoj proizvodnji plasiraju cijeli niz "fake news" vijesti.
Teoretski i praktično propolis možemo otapati i u šljivovici "alkoholne jačine" 50-55% no to ne znači da je to bolje i da ćemo na način kako su nekad naši stari to radili otopiti više propolisa. Upravo suprotno, otopit će daleko manje bez obzira na kvalitet vaše kućne rakije proizvedene i u najsuvremenijem kotlu. Naravno ukoliko imate vrhinski kotao koji spajate s vlastitim znanjem pa proizvedete rakije koje svrstavamo u red jačih alkohola više ćete njime i otopiti korisnih tvari. To dakle znači da kod otapanja propolisa manje ostaje u talogu.
Gornja slika prikazuje molekularnu strukturu alkohola i vode (preuzeta iz en.wikipedia.org). Donja slika prikazuje relativnu gustoću alkohola, vode i nekih pojmova s kojima se susrećemo u pčelarstvu:
Tvrdnja kako jače otapalo, u ovom slučaju 96%-tno od slabijeg 70%-tnog slabije otapa ili da ne otapa dio propolisa je jednostavno smješna. Ako se slažemo da je 96%-tna otopina alkohola jače otapalo kuda iz zatvorene posude u kojoj se alkohol otapa "nestane" dio otopljenog propolisa što je navodno direktor Tomislav Lalić čudno tvrdio? Nema ih u talogu jer smo otopili više, ako tih supstanci nema ni u tinkturi gdje su nestale iz zatvorene posude koja nam služi za otapanje propolisa? Dakle sve što se otopi nalazi se u tekućini - tinkturi to je lako dokazivo analizom ostatka i tekućeg djela.
Transport alkohola:
Transport alkohola svih vrsta (slika dolje), kao i i vode, vrši se cestovnim i željezničkim prijevozom no transport alkohola zahtjeva ADR režim prijevoza (klasa 3), što znači obučenost vozača (slika lijevo) koji upravlja vozilom koje prevozi alkohol i opremljenost vozila za transport opasnih tereta u ovom slučaju lako zapaljivih. Ambalaža ako se alkohol transportira u posudama mora biti također adekvatna za primitak sadržaja te vrste kako ne bi došlo do razlijevanja u okolinu te mogućeg požara već u vožnji.
Zakonom je propisano da korištenje alkohola kao otapala propolisa odnosno kod izrade alkoholne tinkture zahtjeva upis proizvođača u trošarinski sustav. Taj se dio obavlja se u trošarinskom odjelu Carine u Vašem gradu.
PREKRŠAJNE SANKCIJE KORIŠTENJA ALKOHOLA: Novčanom kaznom u iznosu od 4.000,00 kuna do 1.000.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba, a novčanom kaznom od 2.000,00 kuna do 100.000,00 kuna odgovorna osoba u pravnoj osobi, kao i fizička osoba, ako postupa protivno uvjetima iz članka 67.a Zakona o trošarinama. Kako bi članstvo HUP Pčelinjak ali i svi ostali pčelari izbjegli nepotrebne kazne u privitku članka je važeća uputa za proizvođače etilnog alkohola u komercijalne svrhe te detalji o mogućnosti stjecanja statusa male destilerije nalaze se u privitku.
Ne treba zaboraviti da prodaja alkohola, proizvoda na bazi alkohola pa tako i propolis tinktura na otvorenim prostorima poput Božićnog sajma na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu nije dozvoljena. Međutim organizator može za svoje izlagače unutar sajma zatražiti dozvolu prodaje u vrijeme trajanja sajma ili to isto ako organizator ne želi oni mogu zatražiti sami za sebe u nadležnoj Carinskoj ispostavi.
