Poziv za praćenje gubitaka pčelinjih zajednica 2024./2025.
Medonosne pčele važne su za očuvanje ekosustava jer omogućuju oprašivanje samoniklog i kultiviranog bilja, čime značajno doprinose sigurnosti proizvodnje hrane. U umjerenom klimatskom području, zima je naizazovnije razdoblje za medonosne pčele. Prije zime pčele ulaze u promjene u ponašanju ali i u fiziologiji što im omogućava aktivno prezimljavanje. Prije pojave varoe i drugih bolesti i štetnika prihvatljivi gubitci bili su do 10% na razini pčelinjaka, međutim posljednjih dvatestak godina u svijetu se bilježe značajni gubitci koji pojedinih godina mogu biti i preko 50%. Brojni su čimbenici koji utječu na gubitke, kao što su bolesti i štetnici, vremenske prilike, dostupnost hrane u prirodi, sredstva za zaštitu bilja, primjenjena tehnologija i mnogi drugi. Osim povećanih i često značajnih gubitaka svjedočimo i drastičnim promjenama vremenskih prilika kroz cijelu godinu. Ove promjene značajno utječu na biologiju pčela ali i na primjenjenu tehnologiju, čime pčelarstvo postaje sve izazovnija proizvodnja.
Na upitnik za 2023./2024. godinu u Hrvatskoj odgovorilo je 140 pčelara sa uzimljenih 7.494 pčelinjih zajednica. Tijekom zime, od uzimljenih zajednica stradala je 1.002 zajednica, što predstavlja gubitak od 13,37% (tablica 1.). Međutim, prethodne 2022./2023. godine gubitci su bili 20,4%.
Tablica 1. Broj pčelara koji su odgovorili na anketu te broj uzimljenih i stradalih zajednica po godinama
| Godina (zima) | Broj pčelara koji su odgovorili na anketu | Broj zajednica | % stradalih | |
| uzimljenih | stradalih | |||
| 2020./2021. | 298 | 19.495 | 5.751 | 29,50 |
| 2021./2022. | 172 | 10.475 | 1.712 | 16,34 |
| 2022./2023. | 234 | 16.820 | 3.431 | 20,40 |
| 2023./2024. | 140 | 7.494 | 1.002 | 13,37 |
Cijela prošla 2024. godina bila je ekstremno topla što utjecalo na dostupnost i kvalitetu hrane, a time i na pčelinje zajednice. Ovakva izražena klimatska odstupanja vjerojatno će utjecati na pojavnost zimskih gubitaka na cijelom području Hrvatske a posebno u najpogođenijim područjima. Na pojavu i intenzitet gubitaka utječe više čimbenika koji najčešće djeluju zajednički. Na neke od njih pčelari nemaju utjecaja, poput vremenskih prilika, dostupnosti hrane u prirodi, pojave novih bolesti. Jedan od ključnih mehanizama preživljavanja pčela je njihova sposobnost prilagodbe lokalnim klimatskim uvjetima i pašnim resursima. U ovom izazovnom razdoblju ključno je da se pčelari prilagode primjenom suvremenih znanja, vještina i tehnologija proizašlih iz dugogodišnjeg iskustva i znanstvenih istraživanja. U cilju smanjenja i razumijevanja pojave gubitaka potrebna je kontinuirana suradnja, te sustavno praćenje preživaljavanja pčelinjih zajednica. Dobiveni rezultati pružaju vrijedan uvid u stvarne izazove na terenu.
Zahvaljujem svim pčelarima koji ispunili upitnik o praćenju gubitaka pčelinjih zajednica u prethodnim godinama, te svima koji su sudjelovali u objavljivanju poziva na ispunjavanje upitnika o gubitcima.
Slijedom navedenog pozivam sve pčelare na sudjelovanje u praćenju gubitaka pčelinjih zajednica. Upitnik je anoniman, te otvoren za ispunjavanje do 01. svibnja 2025. godine
Upitnik nalazi na poveznici: https://www.bee-survey.com/ind...
Prof. dr. sc. Janja Filipi
COLOSS koordinator za Hrvatsku
Sveučilište u Zadru
Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu
