Povijest pčelarstva u Hrvatskoj seže duboko u prošlost, a postoje mnogobrojni dokazi koji ukazuju na to da je pčelarstvo jedna od najstarijih grana poljoprivrede. U stvari, pčelarstvo je mnogo starije od ratarstva, stočarstva, voćarstva i povrtlarstva
Prapovijest: U drevnim prašumama, pčele su nalazile obilje cvjetnog nektara. U šupljinama stabala i stijena, stvarale su svoja gnijezda i skladištile med. Čovjek je otkrio postojanje pčela kroz krađu meda iz ovih prirodnih saća. Med je postao ne samo hrana, već i lijek
XVIII. stoljeće: Zahvaljujući Mariji Tereziji, pčelarstvo je dobilo zamah na sjeveru Hrvatske. No pravi preokret dogodio se u XIX. stoljeću. Novi spoznaje o pčelinjim zajednicama i inovativne tehnologije (poput satnih osnova, vrcaljki i košnica s okvirima) omogućile su pčelama da proizvode više meda nego što im je potrebno za preživljavanje
Danas: U Hrvatskoj danas ima oko 6.000 pčelara, organiziranih u 87 pčelarskih udruga. Ukupno postoji približno 300.000 košnica. Prosječan godišnji prinos meda po košnici kreće se od 10 kilograma u nepovoljnim godinama do 30 kilograma u dobrom pašnom razdoblju, a kod pokretnog pčelarenja može doseći i do 100 kilograma po košnici
. Tako je pčelarenje postalo racionalnije
Pčelarstvo je ne samo važan gospodarski sektor, već i dio bogate kulturne baštine Hrvatske.
Ovdje objavljujemo isječke iz knjiga
Etnografija-Svagdan i blagdan hrvatskoga puka, autora Jasna Čapo Žmegač, Aleksandra Muraj, Zorica Vitez, Jadranka Grbić i Vitomir Belaj a suradnici su Reana Senjković, Grozdana Marošević, Tvrtko Zebec i Ivan Lozica, u izdanju Matice hrvatske.
Baština hrvatskoga sela, autor dr.Milovan Gavazzi u izdanju Otvorenog sveučilišta.
