Med

Med je proizvod koji medonosne pčele dobivaju preradom nektara i medljike u mednom mjehuru. Pčela pomoću enzima pretvara saharozu iz nektara ili medljike u glukozu i fruktozu, a suvišak vode uklanja višekratnim prenošenjem iz stanica saća te prozračivanjem košnice.

Osim vode (16-20 %), glukoze i fruktoze (75-80 %), med sadrži i druge ugljikohidrate...(saharozu, maltozu, dekstrin), flavonoide (34-61 %), te druge organske tvari (organske kiseline, aminokiseline, proteine, više alkohole, inulin, hormone), enzime, razne derivate klorofila, mineralne tvari, i vitamine (B1, B2, B3 ili pantotenska kiselina, B5, B6 ili H, B9). Med nije jednoličan proizvod, sastav mu se mijenja s obzirom na sastav sirovina od kojih pčela proizvodi med te ovisno o godišnjem dobu.

Med se pokazao učinkovit u liječenju različitih vrsta rana, primjerice: Fournierova gangrena, opekotine, tropski čir, traumatski čir, Cancrum oris, dekubitusna oštećenja, diabetične rane, rane na zglobovima (srpasta anemija), maligne rane, vanoral cancrum, Burulijev čir i druge. Najčešći uzorci mikroba na ranama jesu: Pseudomonas aeruginosa, Esherichia coli, Staphilococus aureus, Proteus morbilis, Entherobacteriae, Klebsiella pneumonie, Streptococus fecalis, Streptofocus pyogenes. Med se pokazao izrazito učinkovit u ubijanju ovih bakterija, te bakterija i gljivica u ustima kao Streptococus mutants i Candida albicans , te Helicobacter pylori uzročnika čira želuca. Mnogi znanstvenici su proučavali protumikrobnu djelotvornost meda i njegov regenerativni učinak na tkivo. Danas se med rabi kod ginekoloških problema, PMS i jutarnjih mučnina, bolesti respiratornog sustava (kronični bronhitis, bronhialna astma, traheitis, rinitis, alergijski rinitis, faringitis, sinusitis, laringitis), te kao glavni prirodni zaslađivać visoke energetska vrijednost (100gr ~300 cal). Preporučuje se sportašima zbog energije i stimulacije srca, kod umora, iscrpljenosti, anoreksie ili gubljenja apetita, normalizira peristaltiku crijeva, uklanja opstipaciju i liječi hemoroide, u liječenju gastritisa, čira na želucu, dvanaesniku i crijevnih infekcija, smanjuje lučenje želučane kiseline, za liječenje i detoksikaciju jetre, brzo obnavljanje glikogena, kao diuretik, kod anemia, nervoza, razdražljivosti i besanica. Med djeluje protuoksidativno, protuupalno, sprječava stvaranje tromba, protumikrobno u prevencija upala mokraćnih putova, protugljivično, protukancerogeno, te sprječava rast tumorskih stanica (dojke, crijeva , grla, pluća). Vrijednost meda je i u tome što se mnoge djelotvorne tvari (lijekovi, vitamini, hormoni, aktivne tvari iz ljekovitog bilja) bolje iskorišćuju u ljudskom organizmu, jer med poboljšava njihovu resorpciju zbog toga što sadrži organske kiseline, mineralne tvari, prirodne boje, eterična ulja te aromatske tvari. Neka dosadašnja istraživanja pokazuju da med ima umjereni protutumorski učinak i izraziti protumetastatski učinak. Med zajedno s citostatikom povećava djelotvornost citostatika u smanjenju broja tumorskih čvorića odnosno metastaza.

Med sadrži sastojke prijeko potrebne za ljudski organizam: glukozu, fruktozu, organske kiseline, fermente, minerale. U medu je otkrivena i folna kiselina, koja je važna za razvoj i rast organizma, jer poboljšava sastoj krvne slike, odnosno povećava broj eritocita i postotak hemoglobina. Dakle, osim invertnog šećera, med sadrži supstancije nužne za normalan život, primjerice fermente bez kojih se potpuno iscrpljuje organizam. Kaplja meda sadrži više od sto različitih, a za organizam važnih supstancija. Po sadržaju fermenata med je među najvažnijim prehrambenim proizvodima. Dokazano je kako je sadržaj mikroelemenata i minerala u pčelinjem medu (magnezij, željezo, kalij, kalcij, mangan, cink, kobalt, bakar, natrij i dr.) gotovo jednak onome u plazmi čovječje krvi. Pčelinji med bogat je i organskim kiselinama (jabučna, vinska, limunska). Kako u medu ima i peludnih zrnaca, on sadrži nešto bjelančevina te neznatno vitamine.

Bagremov med: Preporučuje se za smirenje živčanog sustava, u stresnim situacijama te protiv nesanice. Osobito je djelotvoran za dojenčad i malu djecu.

Kestenov med: Sladak kao med! Koliko puta smo čuli ovu rečenicu, a možda i sami izgovorili. Ali, med može biti i gorak. Upravo je okus meda od pitomog kestena razlog da navedena sinonimnost nije uvijek opravdana Uostalom zašto bi slatkoća bila glavno određenje meda i zašto bi slatki medovi imali prednost? Pa, pivo je gorko, a pije se u ogromnim količinama. Pelinkovac, orahovac, amaro i mnoga druga pića također su gorka. Dakle, ima i onih potrošača meda koji vole kestenov med upravo zato što je gorak, pa kažu da je pikantnog okusa. Mnogi konzumiraju kestenov med kada se nađu u "gorkoj" zdravstvenoj situaciji. Naime poznato je da kestenov med pomaže kod bolesti probavnih organa, želuca, jetre, žući, prostate i kod slabokrvnosti.
Što daje kestenovom medu tu vrijednost u odnosu na druge medove? Kad bi pod mikroskopom pogledali kap bagremovog meda i kestenovog meda uočili bi veliku razliku u broju, oku nevidljivih, peludnih zrnca ili cvjetnog praha. Kestenov med sadrži i do sto puta više peludnih zrnca u odnosu na bagremov med, a pelud obiluje bjelančevinama, vitaminima osobito B skupine, mineralima, aminokiselinama i fermentima. Pčele imaju najbolju tehnologiju oplemenjivanja i čuvanja cvjetnog praha kako bi iz tih zrnca izvukle njihovu djelotvornost potrebnu za razvoj pčelinje zajednice. Zrnca upravo ovako ukomponirana u kestenov med rezultat su te tehnologije i tako sačuvane vrijednosti za ljudski organizam. Nije sladak, ali je itekako djelotvoran - pravi med.

Livadni med: Što je to - imate osječaj da ćete izići iz vlastite kože, završetci živaca drhture Vam poput šibe na vjetru, i na kraju se To pretvara u glavobolju ili posvemašnju malaksalost? Ha, ili ste gadno zaljubljeni ili Vas je stresel stres. Lako za ljubav, ali plivati kroz stresne situacije svjesno potiskujući ovakva upozorenja svoga tijela priskrbljujete si kamate koje jednog dana sigurno dolaze na naplatu. No, kako se osloboditi ovih rizika - vrlo jednostavno - za prvi zemite bronhi, a u drugom slučaju prestanite se baviti poslom. Kako smo ili strašno zaljubljivi ili nepopravljivi vorkoholičari potražimo neko jednostavnije rješenje - recimo med. Odlično, pa, koji med predlažete? Skidam naočare, ozbiljno Vas gledam u oči i polako izgovaram - zemite si MED! Ne šalim se, svaki prirodan med koji nije nepotrebno zagrijavan ili slično "masiran" božji je i neponovljiv dar. U ovom Vašem slučaju dao bih prednost livadskom medu koji je poliforni med širokog spektra djelovanja, a posebno se preporuča starijim i malaksalim osobama. A, od svih livadskih medova, ako imate sreču pa nabasate na pčelara koji pčelari po Baniji i Kordunu, sa sve četiri bih Vam preporučio med od Lipice ili Bjeloglavice, kak bi stari latini rekli Dorycnium hirsutum. Ovaj višegodišnji korov kak bi rekli u okolici Generalskog Stola - "divlja djetelina" zna ponekad toliko zamediti da pčele ignoriraju svo ostalo medonosno bilje i napune košnice do vrha. No, da bi se to desilo hidrološki uvjeti moraju biti izuzetno povoljni, pa se čista lipica zna brati svakih 4-5 pa i više godina.

Lipov med. Potiče znojenje pa je djelotvoran protiv prehlade.

Vrijeskov med. Pomaže kod upale bubrega i mokraćnih putova.

Kaduljin med. Uspješan je u terapiji dišnih putova.

Meljikovac-medun: Pčele ga proizvode od medne rose (bjelogorice i crnogorice). Bogat je mineralima, pa se preporučuje slabokrvnim osobama.

Planikin med: Ovo dijete je slatko kao med. Ovaj kolač je sladak kao med. Sladak kao med - usporedba je koja označava da je netko ili nešto toliko slatko da slađe od toga ne može ni biti. No, kada biste rekli ... gorak kao med - svi bi pomislili da ste polupali lončiće ili da ste pomaknuti u fazi. Ali nemaju pravo! Planikin med, potpuno prirodan, bez ikakvih dodataka, gorak je da gorči ne može biti. Iako je zaveden u registar hrvatskih sortnih medova, ovaj neponovljiv okus manjina hrvatskih pčelara zna prepoznati, a potrošačima je potpuna nepoznanica. Naime, pčelari taj med niti ne stavljaju u prodaju. A kako pčele na njemu slabo zimuju, kad i planika zamedi, med u košnici nije dobro došao. Česta je pojava da ovaj mnektar pčele ne stignu niti preraditi, pa se do prolječa zna i pokvariti.
Planika (Arbutus unedo) je zimzeleni grm koji ponekad može narasti do 10 m visine, a može se naći u makiji obale i otoka. Posebno lijepe i razvijene skupine čini na Pelješcu. Kako cvate izuzetno kasno, od sredine listopada do konca prosinca, vrlo rijetko se desi da pčele uspiju pokupiti i preraditi planikin nektar. Zelenkastobijeli cvjetovi tvore bogate grozdaste cvatove, a plodovi vrlo sporo sazrijevaju tako da se na istoj grani mogu istovremeno vidjeti cvijet, zeleni i zreli plodovi. Plodovi su veličine oraha od zelene, žute do naračastocrvene boje, na površini su posuti gusto smještenim bradavicama i brašnastog su okusa. Planika daje najkasniju pčelinju pašu u našoj zemlji. Med je žut i gorkog okusa. Sortni planikin med (čisti) dobiva se uglavnom na Pelješcu i Mljetu i to vrlo rijetko, u prosjeku svakih 5-6 godina. Planiku možete vidjeti i na Lošinju, po otocima oko Zadra, na Braču, Šolti, Hvaru, Korčuli, Lokrumu, Šipanu, u okolici Šibenika, često u zajednici sa česminom i lovorom.

Med u saću: Odlikuje se izvanrednim okusom i aromom koje daju eterična ulja, peludna zrnca, tragovi propolisa i vosak. Žvakati saće osobito se preporučuje protiv upale grla, sinusa i zubnog mesa, te alergija.

Med je najbolje uzimati s tekućinom, koja ne smije biti toplija od 45 C. Osobito su pogodni čajevi i čajne smjese. Med poboljšava apsorbiranje lijekova te povećava njihovu djelotvornost, a ujedno čisti organizam od štetnih ostataka. Svakodnevnom konzumacijom meda u organizam se unose, između ostalog, organske kiseline, fermenti, minerali i vitamini.

Boja meda ovisi o vrsti biljke s koje pčele skupljaju nektar, o tlu te manipulaciji medom. Iz tih razloga različita je od lokacije do lokacije. Uz utjecaj ostalih biljaka koje cvatu u vrijeme glavne paše, boja i okus variraju od godine do godine čak i na istoj lokaciji. Monoflornost meda određuje se prema broju peludnih zrnaca iste vrste.