Pčele su ključne za poljoprivredu i okoliš, osiguravaju razmnožavanje biljaka pomažući im u oprašivanju, dok samo pčelarstvo doprinosi razvoju ruralnih područja. Pčelarstvo je prisutno u svim zemljama EU, a karakteriziraju ga raznoliki uvjeti proizvodnje, prinosi i pčelarske prakse.
EU je drugi najvažniji proizvođač meda nakon Kine, međutim, EU je također i uvoznik meda iz trećih zemalja. Zemlje EU s najvećom proizvodnjom meda (Rumunjska, Španjolska, Mađarska, Njemačka, Italija, Grčka, Francuska i Poljska) nalaze se uglavnom u južnoj Europi gdje su klimatski uvjeti povoljniji za pčelarstvo.
U EU se na tržištu nude razni pčelinji proizvodi, a ne samo med koji je najpoznatiji, poput cvjetne peludi, propolisa, matične mliječi i pčelinjeg voska. Sav med ali i ostali proizvodi koji se prodaju u EU moraju ispunjavati pravila o kvaliteti i označavanju utvrđena " direktivom o medu " 2001/110 / EC. Ta se pravila uvozom iz trećih zemalja raznim trikovima prilikom carinjenja zaobilaze. Primjerice dio meda ulazi preko tri ili četri države, čime se gubi trag, kao med za industriju - pekarski med koji ne podliježe kontroli kao med proizveden na području država članica EU.
Svaka zemlja EU može izraditi nacionalni program za pčelarstvo , a to je onda podržana od strane EU. Ovi programi pokrivaju trogodišnje razdoblje. Programi pčelarstva za razdoblje 2020.-22. Odobreni su provedbenom odlukom EU 2019/974 u svim zemljama EU.
Pregled tržišta meda u EU
EU je samo 60% samodostatna po pitanju meda, uvoz je potreban za pokrivanje domaće potrošnje. Glavni dobavljač za uvoz meda:
- Kina (nešto manje od 40% uvoza iz EU-a)
- Ukrajine (nešto više od 20% uvoza iz EU-a)
Bilanca trgovine EU medom uglavnom je negativna.
Po pitanju broja pčelara u Republici Hrvatskoj podaci su najvjerojatnije netočni i to zahvaljujući Ministarstvu poljoprivrede, odnosno Hrvatskoj poljoprivrednoj agenciji koja je svoj posao prebacila na neprofitan savez pčelarskih udruga koji su samo razmišljali kako protuzakoniti "ulupati" milijune kuna pa je čak kasnije utvrđeno kako su ne samo to sve skupa šlampavo odradili več su i varali na porezu. Tako su razočarani u cjelokupni sustav pčelari shvativši kako se dio kolača koji je namijenjen njima nepravedno dijeli neprofitnim udrugama, pa čak i za protuzakonite radnje počeli ignorirati cijeli sistem nadzora pčelinjaka ali i proizvodnje čime .je sa 12.526 pčelara broj registriranih i evidentiranih pao za gotovo 50% na samo njih 7.283 sa daljnom tendencijom pada. To su naravno netočni podaci, jer se zna da je u Republici Hrvatskoj i prije i sad bilo sasvim sigurno preko 10.000.
Broj košnica u EU:
Po broju košnica ne razlikujemo se previše od ostatka svijeta, kod nas kao i u svugdje pčelarstvo je uglavnom hobi djelatnost sa prosjekom cca pedesetak košnica po pčelaru. Prosjek u EU 21 košnica po pčelaru što je više nego duplo manje od prosjeka u Republici Hrvatskoj.
Statistički pčelari u Hrvatskoj proizvode malo meda. Dok je EU proizvela 276 tisuća tona u 2017. godini i malo više tek 283 tisuća tona u 2018. godini pčelari što nije dostatno pa se med uvozi iz trećih zemalja u kojima je kontrola prilikom uvoza vrlo upitna poput Ukrajne i Kine.
EU prosječna vrijednost uvoza meda (€ / kg) po podrijetlu pokazuje kako cijena "meda" iz Kine pada ispod proizvođačke cijene meda u EU što odgovara i kvaliteti istog tog "meda" koji najrazličitijim putevima meda zavrđava na policama trgovačkih lanaca u EU. Cijene prikazane u tabeli ispod samo pokazuju kako med iz Kine i Ukrajne spada u kategoriju dampiških, a tako je i sa kvalitetom tog uvoza.
